BEOČIN Vreme

Projekat „Od šuma za šume“ – Kako se troše prihodi od seče šuma u Srbiji

Jeste li nekada učestvovali u pošumljavanju?

Da li znate kako se prikupljaju sredstva kojima se finansiraju velika pošumljavanja?

Evo kako…

Za svako drvo koje se legalno poseče mora se platiti taksa na posečeno drvo, bez obzira da li je državno ili privatno vlasništvo. Ova taksa iznosi u proseku oko 2 eura po kubnom metru posečenog drveta. Po Zakonu o naknadama za korišćenje javnih dobara 30% „ubrane“ takse pripada lokalnoj samoupravi gde se posečeno drvo nalazilo, a 70% je prihod budžeta AP Vojvodine.

Ovo je jedan od načina kako se postiže održivost finansiranja jer se praktično sečom odvajaju neka sredstva koja se po Zakonu o šumama moraju namenski upotrebiti za unapređenje stanja postojećih šuma ili za osnivanje novih šuma. 70% budžeta koji pripada Pokrajini se svake godine u zakonitoj proceduru na javnom konkursu raspodeljuje korisnicima (uglavnom javna preduzeća, kombinati, vodoprivredna preduzeća itd.).

Međutim, 30% sredstava koji se slivaju u budžete lokalnih samouprava uglavnom se ne plasira adekvatno.

Najveći problem je što zakon propisuje da za plasiranje ovih sredstava lokalna samouprava mora svake godine doneti Program i da se sredstva utroše po tom programu. Osim toga zakon nalaže da sve lokalne samouprave do 31.marta izveste nadležno ministarstvo o načinu na koji su sredstva utrošili prethodne godine.

Ovu proceduru u potpunosti ispunjava jedva 10% lokalnih samouprava u Srbiji.

 

Temu su najpre pokrenula udruženja vlasnika privatnih šuma iz Zlatiborskog okruga na čiju inicijativu je u prethodne tri godine nekoliko opština užičkog kraja razumelo problem i počelo da sprovodi zakonitu proceduru.

Ove godine udruženje „Bor“ iz Užica sprovodi projekat „Od šuma za šume“ i pokušava da proširi temu u Južnobačkom okrugu.

Prema zvaničnim podacima koje je Udruženje prikupilo za period od poslednje tri godine u Južnobačkom okrugu, najviše sredstava na godišnjem nivou prihoduje Novi Sad (2,2 miliona dinara). Zatim slede Bač i Bačka Palanka ( po 1,3 miliona) i Beočin (0,8 miliona din).

Ostale Opštine prihoduju vrlo male iznose jer na njihovim teritorijama očigledno nije bilo seče. Vrbas, Temerin i Srbobran npr. nisu prihodovali ništa za 3 godine.

Međutim, prema podacima koje su opštine dostavile Udruženju, samo je opština Beočin imala donet Program po kome je plasirala ova sredstva.

Po navodima lokalne samouprave u Beočinu, ta sredstva su do sada korišćena za podizanje vetrozaštitnih pojaseva.

Važno je razumeti da lokalne samouprave ne mogu ova sredstva da koriste za unapređivanje šuma u državnom vlasništvu kojima gazduju javna preduzeća ili nacionalni parkovi.

Za njih je opredeljeno 70% sredstava koja pripadaju pokrajinskom budžetu i raspodeljuju se na jedinstvenom konkursu svake godine.

Lokalne samouprave mogu sredstva da upotrebe isključivo na površinama gde je opština vlasnik ili korisnik, kao i za finansiranje radova u privatnim šumama na teritoriji lokalne samouprave.

 

Sledstveno logici da će doći do velikih seča u narednom periodu jer se mora izvršiti sanacija šteta na šumama nastala od nedavnog olujnog nevremena očekivano je da opštine koje se nalaze uz Dunav i koje su bile najpogođenije na ovaj način ostvare veći prihod narednih godina, a samim tim i dodatna sredstva da ulože u unapređenje stanja.

Zato u okviru projekta „Od šuma za šume“ želimo da pitamo građane iz opština Južnobačkog okruga da nam kažu šta misle da treba da budu prioriteti kada se sredstva u budućnosti budu trošila.

To će nam pomoći da zajedno sa nadležnima iz opština izradimo predloge Programa koji će uključiti i stavove građana.

Molimo vas da odvojite 3 minuta i popunite anketu klikom na link https://forms.gle/j7MhMTJHVyBTUGEFA

Izvor :  UVPŠ “ Bor“, autor – Đorđe Marić (Udruženje vlasnika privatnih šuma „Bor“)

Foto : Danas.rs

Facebook
Twitter
LinkedIn

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Poslednji video

Najčitanije vesti